Hrvatsko društvo
znanstvenih i tehničkih prevoditelja

Svim prevoditeljima i prevoditeljicama čestitamo Međunarodni dan prevoditelja, 30. rujna, koji se obilježava pod pokroviteljstvom Međunarodne federacije prevoditelja (FIT) počevši od 1991.

Datum Međunarodnog dana prevoditeljstva, 30. rujna, blagdan svetog Jeronima, zaštitnika prevoditelja, prikladno je odabran. Upravo je sv. Jeronim autor prijevoda Biblije s hebrejskog, aramejskog i starogrčkog na pučki latinski, a taj prijevod poznat je pod imenom Vulgata (što znači “opća”, “opće poznata” ili pak “u općoj uporabi”).

Važno je istaknuti kako je FIT ove godine pokrenuo inicijativu za obilježavanje Međunarodnog dana prevoditeljstva pod službenim pokroviteljstvom UN-a, kojoj se priključio i HDZTP. Ta inicijativa urodila je plodom te se, temeljem Rezolucije UN-a A/71/L.68 iz svibnja 2017., Međunarodni dan prevoditelja od ove godine obilježava uz službenu podršku UN-a.

Međunarodni dan prevoditelja izvrsna je prilika da se prisjetimo važnosti prevoditelja!

Upravo mi, prevoditelji, omogućujemo komunikaciju koja nadilazi jezične barijere. A kako to izgleda kad se prijevodi bez prevoditelja spotaknu o jezične barijere, možete pogledati  na sljedećoj stranici: http://www.total-croatia-news.com/lifestyle/21743-leprosy-bitches-and-a-burek-named-desire-lost-in-translation-in-croatia

• Postoji između 6000 i 7000 jezika u svijetu – koje govori 7 milijardi ljudi, podijeljenih u 189 samostalnih država.
• Postoji oko 225 autohtonih jezika u Europi – oko 3% od ukupnog svjetskog broja.
• Većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi.
• Rusija (148 milijuna stanovnika) ima daleko najveći broj jezika koji se govore na njezinom teritoriju: od 130 do 200, ovisno o kriteriju.
• Zbog priljeva migranata i izbjeglica, u Europi je znatno porastao broj jezika u stalnoj uporabi. U samom Londonu govori se oko 300 jezika (arapski, turski, kurdski, berber, hindu, pandžapski, itd.).
  (Izvor: http://edl.ecml.at)
• Za 12,44% populacije svijeta mandarinski je prvi jezik
• U Aziji postoji 2.200 jezika
• ¼ populacije svijeta posjeduje određeno znanje engleskog jezika
• Svaka dva tjedna ‘umre’ jedan jezik
• AYAPANECO je jezik u Mexicu kojem prijeti izumiranje jer njegovi jedini govornici ne žele razgovarati jedan s drugim
• Između 500 000 i 2 000 000 ljudi govori esperanto – izmišljeni jezik nastao u 19. stoljeću
• Biblija (Novi zavjet), prevedena je na 2.454 jezika
• Latinski jezik – u Vatikanu su bankomati upravo na tom jeziku
  (Izvor: http://www.educentar.net)

Na hrvatskom tržištu postoji oko 400 prevoditeljskih agencija. U tako velikom broju različitih ponuđača prevoditeljskih usluga za očekivati je i različite cijene prijevoda. I zaista, ako se pogledaju cjenici samo nekolicine prevoditeljskih agencija, vidjet ćemo velike razlike u cijeni, ponekad i do 100%!
Cijena prijevoda formira se prema kartici teksta – jedna kartica teksta sadrži 1500 znakova s razmacima, mada postoji manji broj prevoditeljskih agencija koje cijenu obračunavaju prema kartici teksta od 1800 znakova.
Na cijenu prijevoda također znatno utječe i činjenica je li neka prevoditeljska agencija u sustavu PDV-a ili nije. Od ove godine prag za ulazak u sustav PDV-a za poduzetnike iznosi 230.000 kn ostvarenog prometa. To znači da prevoditeljske agencije koje nisu u sustavu PDV-a imaju u startu 25% manje cijene u odnosu na one koje jesu. To ih, naravno, čini znatno konkurentnijima, pogotovo u poslovanju s fizičkim osobama.
Kako se kreću cijene na tržištu prijevoda? Navest ćemo samo neke prevoditeljske agencije. Agencija Eurolanguage za karticu prijevoda naplaćuje 130 kn + PDV.  Projectus grupa karticu prijevoda naplaćuje 120 kn za prijevod na hrvatski odnosno 150 kn za prijevod na strani jezik + PDV. Agencija Tradux za prijevod na hrvatski naplaćuje 100 odnosno 120 kn za prijevod na strani jezik + PDV. Cjenik Alkemista kreće se od 109 kn pa sve do 432 kn za, na primjer, švedski jezik + PDV. Stentor naplaćuje 130 odnosno 150 kn + PDV, itd.
Treba istaknuti kako nemaju sve prevoditeljske agencije izražene cjenike jer neke cijenu prijevoda šalju isključivo na upit, nakon poslanog teksta. Međutim, uobičajena cijena prijevoda kreće se negdje od 120 kn + PDV za prijevod stranog teksta na hrvatski jezik.
Postoje, naravno, i agencije s nižim cijenama čije se poslovanje temelji na online ponudi. Zbog bitno nižih troškova u odnosu na tradicionalne prevoditeljske agencije (manja administracija, fleksibilniji radni uvjeti,  manji najam prostora, manje troškova za režije…), te su prevoditeljske agencije u mogućnosti ponuditi niže cijene prijevoda ne gubeći pritom na kvaliteti istih.
Ipak, postoje i pojedine ultrajeftine prevoditeljske agencije koje nude tzv. kikiriki prijevode – iznimno jeftine prijevode po cijeni već od 50-60 kn, ili čak i manje. “Kikiriki prijevodi” su u prevoditeljskom svijetu na glasu kao jeftini prijevodi loše kvalitete jer se temelje na iskorištavanju nezaposlenih freelance prevoditelja koji pristaju raditi “za kikiriki”, tj. iznimno nisku cijenu, kako bi barem nešto zaradili s obzirom na to da nemaju drugog izbora.
Postoji čak i web-stranica posvećena “kikiriki prijevodima” čiji je glavno moto: “If you’re NOT a monkey, stop working for peanuts!”
Osobe koje prevode za malu naknadu u prijevod ne ulažu ni dovoljno vremena niti dovoljno truda jer su, naravno, nezadovoljne onim što dobijaju za svoj rad tako da ih praktički nije briga za kvalitetu ili točnost prijevoda. Ponekad čak i namjerno pogrešno prevode pojedine dijelove teksta. A nerijetko se u svrhu što jeftinijeg prevođenja zapošljavaju i studenti stranih jezika bez ikakvog iskustva.
Sve to rezultira prijevodima loše kvalitete koja na prvi pogled nije uočljiva kupcu prijevoda jer, naravno, ne poznaje strani jezik. No valja istaknuti da ultrajeftini “kikiriki prijevodi” sumnjive kvalitete imaju potencijal nanijeti kupcima velike financijske ili osobne štete, pogotovo ako se koriste u poslovne ili službene svrhe. (…)
Izvor: www.prevoditelj-teksta.com

Još otkada se u legendarnom Star Treku pojavio uređaj zvan univerzalni prevoditelj, ljudi pokušavaju konstruirati nešto što će se moći usporediti s takvim utopijskim konceptom. Dosad je bilo veći broj manje-više propalih pokušaja, no Skype se može pohvaliti novom mogućnosšću koja se pomalo približava dobroj izvedbi takve ideje.

Skype Translator dostupan je još od prosinca 2014. godine u preview inačici, a sada će biti uključen u verziju programa za osobna računala. Zasad će pokrivati 6 jezika za glasovno prevođenje – engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski i mandarinski – i 50-ak jezika s kojeg i na koje će biti moguće prevoditi svoje tekstualne upise u stvarnom vremenu.

Kako prevoditelj radi?

Skype Translator nipošto nije inovacija u svijetu tehnologije – strojno i automatizirano prevođenje prisutno je već desetljećima, u manje ili više uspješnim varijantama. Ono po čemu se ističe jest njegova iznimno široka dostupnost velikom broju ljudi, čime bi mogao postati najuspješniji komercijalni program za prevođenje.

Što se zapravo događa kada izgovorite nešto u Skype Translator? Program provodi vaš iskaz kroz neuralnu mrežu koja uspoređuje taj iskaz s milijunima drugih audio zapisa koji su u sustavu. Zatim uklanja suvišne fragmente i glasove iz iskaza, primjerice mucanja, ponavljanja i poštapalice, te takvom “pročišćenom” iskazu nalazi ekvivalent unutar baze podataka prijevoda. Nakon toga slijedi sam prijevod koji je prilagođen pravilima prema kojima se jezik na kojem govorite prevodi na jezik koji ste odabrali za prijevod. Zadnja faza je ta da sugovornik čuje vaš iskaz preveden na njegov jezik.

Na prvi se pogled čini kao složen i dugotrajan postupak. Složen nedvojbeno jest, no govorimo o trajanju u sekundama – vi nešto izgovorite na svom jeziku, a vaš sugovornik to čuje sa svoje strane na svom jeziku.

Iz Skypea ističu da će korištenjem njihov prevoditelj postajati sve bolji; “učit” će govorne obrasce, izraze specifične za neki jezik, dvosmislenosti i višestruka značenja – ukratko, sve ono što je uobičajena boljka automatiziranih prevoditelja.

Dosadašnji dojmovi korisnika govore da ovo nipošto nije savršen program, no dovoljno je precizan da bez problema možete voditi razgovor na jeziku kojeg uopće ne poznajete – a upravo to mu je i svrha.

Autor: Sanjin Bojić

Izvor: www.inmediaspolitika.hr