Hrvatsko društvo
znanstvenih i tehničkih prevoditelja

Index Translationum međunarodna je bibliografija prijevoda koju od 1948. godine do danas objavljuje UNESCO, a u kojoj s podatcima o prijevodima sudjeluje približno 150 zemalja. Bibliografija se izrađuje jedanput godišnje i obuhvaća prijevode iz svih struka. Svaka bibliografska jedinica donosi ime autora, preveden naslov djela, ime prevoditelja, mjesto izdanja, nakladnika, godinu izdanja, broj stranica, jezik izvornika i u mnogim slučajevima naslov izvornika. Predmetne oznake sastavljene su prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji.
Mjerilo je za odabir prijevoda teritorijalno, odnosno nacionalno, što za hrvatske prijevode znači da je prijevod objavljen u Hrvatskoj, da je djelo prevedeno s nekoga stranog jezika na hrvatski, s hrvatskoga na neki strani jezik ili je riječ o višejezičnome prijevodu hrvatskih nakladnika.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svake se godine na temelju zapisa CIP (Katalogizacija u publikaciji) i temeljite provjere objavljenih prijevoda, suradnjom Odjela nacionalne bibliografije, Odjela za nabavu i Odjela za informacijske tehnologije, izrađuje bibliografija prijevoda koji su tiskani prethodne godine te se šalje u elektroničkome obliku UNESCO-u koji ih objavljuje na internetskim stranicama.
Index Translationum proslavio je 2012. godine osamdeset godina postojanja, a hrvatska se prevoditeljska djelatnost tako, preko svojih bibliografskih podataka uvrstila u svjetsku Babilonsku kulu jezika, gdje će dati svoj doprinos ne samo podatcima o prijevodima nego i poveznicama na djelatnosti prevoditeljskih društava, specijalne bibliografije, biografije prevoditelja te ostale podatke koji se odnose na prijevode.

Izvor: www.nsk.hr

DRUŠTVO HRVATSKO-SLOVAČKOGA PRIJATELJSTVA U ZAGREBU
SPOLOČNOST CHORVATSKO-SLOVENSKEHO PRIATELSTVA V ZAHREBE
Republika Hrvatska, 10000 ZAGREB, ZVONIMIROVA 17/4, Tel: 091 739 5211

Izlet u predbožićnu Bratislavu
s Društvom hrvatsko-slovačkoga prijateljstva Zagreb
11.-13. 12. 2015.
Putovanje autobusom do 40 sudionika, početak putovanja u petak,
11.12. ujutro

Razgledavanje najpoznatijih turističkih atrakcija: Bratislavski dvorac, Katedrala sv. Martina, Slovačko narodno kazalište, Primacijalna palača, NLO – kafić na vrhu Novog mosta iznad Dunava

Posjet čuvenom božićnom sajmu u centru grada i kazališna predstava – mjuzikl u Novoj sceni Slovačkoga narodnoga kazališta
Posjet dvorcu Devin i Muzeju hrvatske kulture u Slovačkoj u Devinskom Novom Selu
2 noćenja s doručkom u hotelu*** u Bratislavi, povratak u nedjelju, 13.12. navečer
Predviđena cijena 750,- kuna, uplate na žiro račun Društva broj: HR0923600001101568583
Kontakt osoba za informacije i prijave: Katarina Šturik, 091 5041 285
katarina.sturik@gmail.com

NAJAVA: Izlaganje na temu Pogled u zrcalo: iskustvo europskog prevoditelja u Hrvatskoj održat će Martin Machata iz Slovačke, magistar prevođenja, lektor na katedri za slovački jezik FFZG vlasnik obrta za prevođenje u Zagrebu, na godišnjoj skupštini Hrvatskog društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja, u subotu 28. studenog 2015., u dvorani Kulturno informativnog centra (KIC) Preradovićeva 5, Zagreb, s početkom u 10.30 sati. Dobrodošli!

OBAVIJEST JEZIČNE SLUŽBE EUROPSKE CENTRALNE BANKE:
The Directorate General Communications and Language Services of the European Central Bank (ECB) is seeking applications from recent graduates or students who are close to completing their studies to participate in a traineeship in the Language Services Division for a period of three months.
While at the ECB, the trainee will be expected to contribute to the translation of texts from English into Croatian, and the revision and proof-reading of texts in Croatian destined for publication. Successful applicants will also be expected to identify, extract and compile terminology – in particular, in the financial and economic fields – and to align relevant previously translated texts.
Further information on the traineeship can be found at https://www.ecb.europa.eu/careers/vacancies/html/vacancydetails.en.html?id=005056853E201EE5A4D0687E4C1EBF4A

OBAVIJEST:
OKRUGLI STOL: JEZICI U MEĐUNARODNOM POSLOVANJU
30. studenoga 2015.
12:00 -15:00 sati (dv. 51)
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za poslovne strane jezike

Ekonomski analitičar Velimir Šonje prikazuje sektor profesionalnih i poslovnih usluga koji u Hrvatskoj čini desetak posto bruto proizvoda. Čak i u krizi, kad je izgubljeno 200 tisuća radnih mjesta, sektor u kojem su arhitekti, konzultanti, oglašivači, pravnici, programeri i drugi uspio je povećati zaposlenost. Budući da tom sektoru pripadaju i prevoditelji, evo nekoliko naglasaka iz analize koja može biti vrlo zanimljiva prevoditeljskoj djelatnosti:
Mnoge tradicionalne industrije više nisu u stanju povećati zaposlenost. Pritisak na rast produktivnosti rada i u jednoj Njemačkoj je toliko jak, da prerađivačka industrija više nije u stanju dati doprinos rastu zaposlenosti. Robotizacija i umjetna inteligencija postupno zamjenjuju ljude. No, to ne znači – kao što pretpostavljaju tehnološki pesimisti – da u gospodarstvu nema novih radnih mjesta. Kreacija novih poslova preselila se drugdje; ponajprije u sektor profesionalnih i poslovnih usluga.
U Hrvatskoj sektor profesionalnih i poslovnih usluga nije lako definirati. Najčešća definicija obuhvaća sektor koji se u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti označava slovom M (stručne, znanstvene i tehničke usluge), N (administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti) i dio sektora J odnosno ICT, ali bez komunikacija, tako da uključuje samo IT – računalno savjetovanje i programiranje i informacijske uslužne djelatnosti (poput usluga poslužitelja i sl.). Tome se mogu dodati i djelatnosti popravaka računala.
Tako definiran sektor profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj je prema anketi o radnoj snazi zabilježio rast broja zaposlenih u krizi za oko 6 tisuća. U isto vrijeme, ukupan broj zaposlenih od 2008. do 2014. smanjio se za gotovo 200 tisuća. Sektor je bio premalen da bi amortizirao pad u tradicionalnim industrijama; samo u prerađivačkoj industriji i graditeljstvu broj radnih mjesta u krizi smanjio se za po 60 tisuća. Međutim, fascinira činjenica da je i u hrvatskim recesijskim godinama sektor profesionalnih i poslovnih usluga bilježio rast broja zaposlenih. Rast bi sigurno bio još i veći da je Hrvatska zadnjih godina zabilježila rast kao druga srednjouropska gospodarstva.
Prema anketi o radnoj snazi, ove su djelatnosti u Hrvatskoj 2014. zapošljavale oko 100 tisuća osoba. Međutim, to nije realna slika veličine i važnosti sektora profesionalnih i poslovnih usluga. Strukturne poslovne statistike DZS-a pokazuju da su poduzeća iz ovog sektora zapošljavala oko 140 tisuća osoba.
Osim što ima svoju mikroekonomsku priču, sektor profesionalnih i poslovnih usluga ima i svoju priču o međunarodnoj razmjeni. U zemlji u kojoj se izvoz usluga identificira s turizmom čudno može zvučati da u uslužnom sektoru postoji još jedna grupa aktivnosti čiji izvoz premašuje zavidnu brojku od milijardu eura.

No, iako su u ovim djelatnostima često presudne lokalne mreže i specifična znanja (engl. home bias), daljnje otvaranje tržišta će uslijediti, pa je sada pravi trenutak za početak dijaloga o javnim politikama
S jedne strane prirodno se nameće ideja da jedan od rijetkih sektora koji zapošljava treba nekako potaknuti. S druge strane, svatko mora biti razumno skeptičan kada se postavi ovo pitanje. U praksi zemalja poput Hrvatske, „politike“, pogotovo prema pojedinim sektorima, najčešće znače subvencije, protekcionizam, privilegiju ili neki drugi oblik rentijerstva. Takve „tradicionalne“ politike sigurno nemaju smisla. Unatoč tome, „otkriće“ sektora koji nikada do sada nije bio promatran kao ekonomski smislena cjelina, koji ima iznenađujuće visok udjel od gotovo 10% u nacionalnom gospodarstvu mjereno kriterijem realne dodane vrijednosti (više od npr. turizma ili graditeljstva) i koji aktivno zapošljava, dovoljno je intrigantno da ustrajemo na ovom pitanju. Osobito ako se javne politike za sektor profesionalnih i poslovnih usluga trebaju usmjeriti na jačanje konkurentnosti kroz smanjenje regulatornog tereta i administrativnih opterećenja. Takve politike bi u konačnici mogle biti korisne za konkurentnost i rast drugih sektora gospodarstva.
Osim toga, taj će sektor uskoro postati jedna od glavnih tema pri vođenju ekonomske politike. Europska Komisija na jesen 2015. izlazi sa Strategijom za unutarnje tržište, u kojoj će sektor profesionalnih i poslovnih usluga zaslužiti posebnu važnost u pogledu daljnje liberalizacije tržišta usluga.
Okrugli stol o razvoju i politikama u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga održat će se u HUP-u 15. listopada 2015. Cjelovit tekst analize objavljen je na Banka.hr
Izvor: narod.hr/banka.hr

Datum Međunarodnog dana prevoditeljstva, 30. rujna, blagdan svetog Jeronima, zaštitnika prevoditelja, prikladno je odabran. Sv. Jeronim rodjen je 347. godine u Stridonu, u Dalmaciji, a bio je Rimljanin ili možda romanizirani Ilir. Oko točne lokacije grada Stridona znanstvenici još uvijek raspravljaju. Neki misle da se radi o gradu-tvrdjavi Strzanj, koji se nalazio iznad Šuice (kod Tomislavgrada), drugi opet Stridon smještaju u bugojanski ili uskopaljski kraj…  Sigurno je pak da se Stridon nalazio na našoj strani Jadrana, jer je sam svetac, vjerojatno u šali, znao često reći: Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum (Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac)!
Jeronim je došao u Rim svakako u ranoj mladosti. Tamo je kod velikih učitelja učio govorništvo i tako upoznavao latinsku kulturnu baštinu te klasični latinski jezik. Uskoro je medjutim prihvatio kršćanstvo, te se 366.godine pokrstio. Ipak ga život u velegradu nije zadovoljavao, pa je uskoro pošao u palestinsku pustinju, gdje živi kao pustinjak te uči hebrejski jezik i usavršava se u grčkom. Potom odlazi u Antiohiju u Siriji gdje je 378. godine bio zaredjen za svećenika. Papa Damaz poziva ga 382. natrag u Rim i imenuje svojim osobnim tajnikom te mu povjerava vrlo odgovoran i nadasve zahtjevan posao novog prijevoda Evanđelja s grčkog na latinski jezik. Potreba jednog takvog prijevoda bila je nadasve velika, jer većina kršćana na Zapadu sve je manje znala grčki jezik, koji je do tada bio službeni jezik u Crkvi i na kojem su bile napisane sve novozavjetne knjige, a i Stari zavjet se čitao i proučavao ne na izvornom hebrejskom jeziku, nego u grčkom prijevodu poznatom pod imenom Septuaginta. Postojalo je doduše već nekoliko prijevoda Novog zavjeta na latinski jezik, ali većina je bila nestručna ili neprikladna za uporabu. Sve svoje izvanredno znanje i volju ulaže sad Jeronim u taj posao.
Poznavao je izvanredno latinski (i to onaj najbolji latinski, koji je učio u ciceronovskoj govorničkoj školi), grčki i hebrejski, a vladao je jos i aramejskim, sirijskim i arapskim. Uskoro je preveo evanđelja na latinski, ali nikako nije želio stati na tome, nego se odmah nakon toga s oduševljenjem baca na prijevod starozavjetnih knjiga, i to ne s grčkog prijevoda (Septuaginta), nego s hebrejskog izvornika. Nakon smrti pape Damaza (384.), Jeronimova velikog mecene i zastitnika, sam je Jeronim bio jedan od najozbiljnijih kandidata za papinsko prijestolje. No kad je izabran drugi kandidat, Siricije, Jeronimu izrazito nesklon, on napušta Rim te odlazi najprije u Antiohiju, a potom u Aleksandriju, da bi se nastanio u Betlehemu (386.), gdje će dugo godina živjeti kao pustinjak u jednoj spilji (vjerovao je da se upravo u njoj Isus rodio), te se baviti znanstvenim radom i služiti kao duhovni vodja za redovnike i redovnice u dva ženska i jednom muškom samostanu, koje je utemeljio skupa s jednom ženom imenom Paula. Na prijevodu svih starozavjetnih knjiga provest će punih 15 godina! U Betlehemu je i umro 420. godine.
Mnogi su bili oduševljeni njegovim novim prijevodima, ali se mnogi drugi nisu slagali s njegovim novim načinom prevodjenja. Njegov neuobičajeni stil jezika i prevodjenja izazvao je protivljenja, a ponegdje čak i proteste vjernika. Tako su vjernici u Tripoliju, nakon što su na misi slušali Jeronimov prijevod Jonine knjige, izišli na ulice i podigli ustanak protiv upotrebe njegovih prijevoda u liturgiji. Njegov suvremenik sv. Augustin takodjer je bio veliki protivnik novog Jeronimova stila te ga je često kritizirao. Osobito je zazorno bilo što je prijevode starozavjetnih knjiga činio iz izvornog hebrejskog jezika, budući da je do tada Septuaginta također smatrana nadahnutom knjigom (makar je bila samo prijevod!) i svi su prijevodi radjeni na temelju tog predloška. Budući da je u Bibliji nadahnutom smatrana svaka pojedina riječ, pa čak i zarez, dotadašnji su prevoditelji na latinski prevodili riječ za riječ. Jeronim je prvi uvidio da su takvi doslovni prijevodi nedostatni, jer ne uzimaju u obzir duh svakog jezika, pa je počeo prevoditi ne riječ za riječ, nego smisao za smisao (tzv. dinamička ekvivalenca). Proći će dugo godina dok takav njegov stav neće biti općenito prihvaćen u čitavoj Crkvi (sve do danas). Njegov prijevod Biblije poznat je pod imenom Vulgata (u prijevodu znači “opća”, “opće poznata” ili pak “u općoj uporabi”).
Jeronim se nije zadržao samo na prijevodima, nego je započeo pisati i komentare biblijskih knjiga, osobito starozavjetnih. U tome je takodjer bio izvanredno uspješan, tako da i mnogi današnji biblijski stručnjaci drže kako su ti komentari jos uvijek vrlo aktualni i korisni, te da možda nikada nitko nije prodro u biblijske dubine kao drevni Jeronim. Ipak, i on se redovito držao alegoričkog tumačenja, koje je tada bilo prevladavajuće, ali se zato u prijevodima držao više stvarne i povijesne pozadine u kojoj su te knjige nastale. Osim toga, napisao je zavidan broj knjiga o estetici, redovništvu te teologiji.
Bio je vrlo nagle naravi, što je pripisivao svojoj dalmatinskoj rodnoj sredini (Parce mihi, Domine…) te je često vrlo oštro znao kritizirati svoje oponente. Tako je za jednog drugog kršćanskog biblijskog komentatora, Rufina, nakon njegove smrti (u predgovoru svog prijevoda proroka Ezekiela), napisao: “A sad škorpion leži pokopan.” Za heretika Pelagija napisao je pak da je najgluplji od svih osoba čije su pameti bile zaglupljene škotskom zobenom kašom. Ipak se iz njegovih 117 sačuvanih pisama može lako iščitati njegova ljubav prema ljudima, ali isto tako i ljubav prema dobrom argumentu. Osnovao je govorničku školu za djecu u Jeruzalemu, brinuo se oko brojnih izbjeglica koji su pobjegli u Svetu Zemlju nakon provale Vandala u Rim 410., te iskazivao veliku ljubav prema siromašnima i nemoćnima.
Proglašen je svecem i crkvenim ocem, a Tridentinski sabor proglasio ga je i crkvenim naučiteljem, što je najveća titula koju od službene Crkve može dobiti neka osoba.
Sv. Jeronim umro je 30. rujna 420. godine u Betlehemu.
(Preuzeto s internetskih stranica Hrvatske župe sv. Jeronima u Chicagu: http://www.stjeromecroatian.org/hrv/whois.html)