Izbor 1 –

Izbor 2 –

·        Strateški plan Ministarstva vanjskih i europskih poslova za razdoblje 2016.-2018., poglavlje 1.1.5.

·        Strategija Vladinih programa za razdoblje 2014.-2017., poglavlje 12

·        Nacrt Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Poglavlje 2.B.6.1

·        Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine, poglavlje 24.2

·        Strategija e-Hrvatska 2020., 6. poglavlje

·        Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, 5. cilj

Dokumenti Europske unije:

·        Povelja o temeljnim pravima Europske unije (2012/C 326/02), čl. 41.

·        Rezolucija Vijeća od 21. studenog 2008. o europskoj strategiji višejezičnosti (2008/C 320/01) (Službeni list C 320 od 16.12.2008.)

·        Priopćenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Multilingualism: an asset for Europe and a shared commitment“ (2008/2225(INI) od 24. ožujka 2009.)

Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (NN 51/00 i 56/00)

Pym, Grin, Sfreddo, Chan (2012): The status of the translation profession in the European Union

Analiza ankete o radnim karijerama bivših studenata germanistike i romanistike diplomiranih u razdoblju od 2003. do 2014. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Republika Hrvatska punopravna je članica Europske unije od 1. srpnja 2013., čime je hrvatski postao jedan od 24 službena jezika Unije. Jedno je od temeljnih demokratskih načela Europske unije poštivanje kulturne i jezične raznolikosti, a ono se, između ostaloga, ostvaruje kroz pravo svakog građanina Unije da se institucijama pismenim putem obrati na bilo kojem od 24 jezika i da mu institucije na tom jeziku odgovore (čl. 41. 1. Povelje temeljnih prava Europske unije). Osim toga, Republika Hrvatska domovina je brojnim nacionalnim manjinama čiji su materinski jezici različiti od hrvatskoga, a kojima Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN NN 155/02, 47/10, 80/10, 93/11) i Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (NN 51/00 i 56/00) jamče pravo na uporabu materinskog jezika privatno, u javnoj i službenoj uporabi (čl. 7 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina).

Višejezičnost je naša stvarnost, a temeljno pravo uporabe materinskog jezika često je moguće ostvariti samo putem posrednika – prevoditelja.

Prevođenje se u brojnim strateškim dokumentima tijela RH navodi kao jedna od ključnih aktivnosti kojom se omogućava provedba strateški definiranih djelatnosti, jer veze između svake zemlje članice i institucija EU uvelike ovise o prevođenju. Tako, primjerice, u Strateškom planu Ministarstva vanjskih i europskih poslova za razdoblje 2016.-2018., poglavlje 1.1.5., stoji da je „prevođenje za potrebe suradnje i komunikacije s institucijama Europske unije, te osiguranje   visoke jezične kvalitete   hrvatske inačice zakonodavstva Europske unije“ jedan od načina za provedbu prvog i najvažnijeg strateškog cilja, a to je provedba vanjske politike, europskih poslova   i unaprjeđenje službe   vanjskih poslova Republike Hrvatske. Zatim, u Strategiji Vladinih programa za razdoblje 2014.-2017., poglavlje 12, ističe se da će se cilj daljnjeg jačanja međunarodnog položaja Republike Hrvatske i očuvanja nacionalnog identiteta, koji obuhvaća ostvarivanje međunarodnih odnosa s drugim državama na gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i drugim područjima ostvariti putem „prevođenja za potrebe suradnje i komunikacije s institucijama Europske unije, te osiguranjem visoke jezične kvalitete hrvatske inačice zakonodavstva Europske unije“. Nadalje, u Nacrtu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., poglavlje 2.B. 6.1., prevođenje se navodi kao jedna od aktivnosti koje će doprinijeti ostvarenju specifičnih ciljeva navedenih u dokumentu. U Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. predviđa se da će se Mjera 24, čiji je naslov Osigurati dostupnost informacija o procesu pristupanja te članstvu u EU građanima – ostvariti putem aktivnosti „osiguranja prijevoda i distribucije publikacija EU o ulozi građana u procesu stvaranja i donošenja odluka“. Jedan od pokazatelja provedbe te mjere bit će i broj prevedenih publikacija. U 6. poglavlju Strategije e-Hrvatska 2020. navodi se višejezičnost kao jedno od temeljnih načela Europskog okvira interoperabilnosti, a u potpoglavlju 6.2.1. pobliže se upućuje na potrebu da „e-usluge budu izvedene na način da podržavaju višejezičnost, osim na hrvatskom, gdje god je moguće i na engleskom, te na drugim jezicima, ukoliko je smisleno; tj. da se pri razvoju e-usluga vodi računa o mogućnostima uvođenja višejezičnosti“. Najzad, u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, u okviru 5. cilja – Proširiti i   unaprijediti primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u učenju i obrazovanju – među ključnim se kompetencijama navodi „osposobljenost za komunikaciju u multikulturnoj i mnogojezičnoj zajednici“, no u uvjetima globalizacije nemoguće je očekivati da se taj cilj ostvari samo putem poučavanja i učenja jezika, što znači da će angažman prevoditelja ovdje igrati važnu ulogu.

Zbog kompleksne jezične situacije u Europskoj uniji prevoditeljska je djelatnost jedna od njezinih najvećih industrija. Ne bez razloga, sve češće se navodi glasovita rečenica Umberta Eca – „Prevođenje je jezik Europe.“ Stoga se u Rezoluciji Vijeća od 21. studenog 2008. o europskoj strategiji višejezičnosti (2008/C 320/01), točka 4., izrijekom kaže kako će se jezična raznolikost i međukulturni dijalog poticati pojačanom potporom prevoditeljske djelatnosti , da bi se olakšalo širenje djela, ideja i znanja unutar Europe i u svijetu i to u okviru postojećih politika i programa te poticanjem diskusije o relevantnosti i dugoročnoj provedivosti specifičnog programa potpore prevoditeljstvu, primjerenom kulturnim, tehnološkim i stručnim izazovima te djelatnosti. U okviru postojećih politika i programa provest će se sljedeće mjere: a) bolje informirati javnost, a osobito europske prevoditeljske krugove, o nacionalnim i europskim programima potpore za prevođenje književnih, znanstvenih i tehničkih tekstova, uključujući kulturne i kreativne internetske sadržaje, te za nadslovljavanje scenskih izvedba i podslovljavanje audiovizualnih uradaka i filmova; b) koordinirati i ojačavati potpore za prevoditelje koje već postoje unutar europskih programa c) poboljšati mogućnosti i kvalitetu izobrazbe prevoditelja, a krug zainteresiranih (učenike, studente, poduzeća) bolje informirati o tim zanimanjima i obrazovnoj ponudi povezanoj s njima; d) poduprijeti uspostavu mreža višejezičnih terminoloških baza podataka radi olakšavanja rada pismenim i konferencijskim prevoditeljima; e) poticati razvoj jezičnih tehnologija, osobito na području pismenog i konferencijskog prevođenja i to najprije poticanjem suradnje između Komisije, zemalja članica, lokalnih tijela uprave, istraživačkih ustanova i industrije, zatim osiguranjem konvergencije istraživačkih programa utvrđivanjem prikladnih područja primjene, te najzad primjenom tehnologije na sve jezike Unije. Dodatno, u Priopćenju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Multilingualism: an asset for Europe and a shared commitment“ (2008/2225(INI) ističe se da značaj višejezičnosti nije ograničen na ekonomske i socijalne aspekte, već se pozornost mora obratiti i na kulturno i znanstveno stvaralaštvo i transfer, te na važnost književnog i tehničkog prevođenja za živote građana i dugoročni razvoj EU (točka 6.); ističe se vitalni značaj stvaranja specifičnih programa za potporu prevođenju i za uspostavu mreža višejezičnih terminoloških baza podataka (točka 8); predlaže se uspostava Europskog dana pismenih i konferencijskih prevoditelja ili osobito isticanje profila tih profesija prigodom Europskog dana jezika koji se slavi 26. rujna svake godine.

Unatoč važnosti prevoditeljstva koja proizlazi iz svih navedenih strateških dokumenata, u stvarnosti prevoditeljske su profesije slabo regulirane, a posao se često obavlja neprofesionalno, katkad s nesagledivim posljedicama (Pym, Grin, Sfreddo, Chan (2012). Upis prevoditeljskih zanimanja u Standard zanimanja prvi je korak prema regulaciji ove profesije bez koje ne bi bio moguć suživot u Europskoj uniji.

Pitanja su se odnosila na:

• njihove osnovne karakteristike
• radni status i dosadašnju karijeru
• generičke i specifične vještine
• zadovoljstvo studijem i njegovu vezu s tržištem rada.

Nadalje, u opis analitičke utemeljenosti uključeni su rezultati studije „Stocktaking and prospects: Five years of Translation Track in

Zagreb University’s English Department“ koju je tijekom 2014. među studentima prevoditeljskog studija anglistike provela prof. dr. sc. Nataša Pavlović s Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati su objavljeni na konferenciji English Studies as Archive and as Prospecting – 80 Years of English Studies in Zagreb, Zagreb, Hrvatska 18.-21. rujna 2014.

Osim toga, u opis analitičke utemeljenosti uvrštavamo i rezultate ankete provedene u sklopu Erasmusova projekta OPTIMALE (Optimising Professional Translator Training in a Multilingual Europe), koji se provodio od 2011. do 2013. Na tom projektu sudjelovali su partneri iz akademskih zajednica 31 zemlje, pa tako i iz Hrvatske.

U vrijeme istraživanja zaposleno je bilo 85% ispitanih diplomiranih studenata romanistike i čak 94% ispitanih diplomiranih studenata germanistike. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme ima 51% romanista i 70% germanista. Nakon diplome, 66% romanista i 44% germanista bilo je neko vrijeme nezaposleno: Prosječno vrijeme čekanja prvog namještenja kod romanista iznosi 5 mjeseci, a kod germanista 1,74 mjeseci. Nakon diplome, 20% romanista i 31% germanista nastavljaju raditi poslove koje su započeli još kao studenti, a 65% germanista i 71% romanista nalazi posve novi posao.

Posao prevoditelja drugo je najzastupljenije prvo zaposlenje diplomiranih studenata romanistike (23%) i germanistike (16%), u obje kategorije nakon poslova poučavanja, a većina za potrebnu obrazovnu razinu prvog posla navodi fakultetsku naobrazbu (72% germanisti, 55% romanisti). 81% germanista i 71% romanista smatra da je ta naobrazba upravo ona koju su stekli, tj. zaposlili su se u struci.

Prvi posao napustilo je 59% germanista i 69% romanista, većina zbog toga što su našli novi posao. Nakon toga prevoditeljski posao zauzima prvo mjesto na ljestvici onih koje obavljaju diplomirani romanisti (20%, nasuprot 13% germanista, koji uglavnom poučavaju).

Na poslovima koje trenutno obavljaju, 89% romanista i 95% germanista vidi potrebu za visokim obrazovanjem – 11% romanista, odnosno 10% germanista smatra da im je dovoljan preddiplomski studij, 67% romanista i 77% germanista radi na poslovima koji zahtijevaju diplomski studij, a 11% romanista i 8% germanista obavlja poslove za koje je potreban poslijediplomski studij. Da je prikladan studij za obavljanje njihovog trenutnog posla upravo studij romanistike, odnosno germanistike smatra 67% romanista i 75% germanista.

Većina je zaposlena u javnom sektoru – 54% romanista i 59% germanista. U privatnom je sektoru zaposleno 40% romanista, odnosno 39% germanista. Ostali rade u neprofitnom sektoru.

Većina germanista mjesečno zarađuje između 5.000 i 6.500 kuna neto – 45%. Većina romanista, njih 37%, zarađuje iznadprosječno – od 6.500 kn do više od 10.000 kn, a toliko zarađuje i 34 % germanista. No 28% romanista zarađuje ispod 5.000 kn mjesečno, kao i 21% germanista.

U prosjeku, svi su zadovoljni svojim trenutnim poslovima i većina ih nema namjeru mijenjati.

Među germanistima i romanistima koji se primarno bave nekim drugim poslom, prevođenje se javlja kao najčešći honorarni posao.

Od generičkih vještina stečenih na studiju, uglavnom su zadovoljni razinom komunikacijskih vještina, pismenog izražavanja, kritičkog mišljenja, a nedostaju im numerička i informatička pismenost, vještine rješavanja problema i postavljanja i izvršavanja planova. Jednako tako, na studiju su naučili raditi samostalno, pod pritiskom i timski, ali nisu stekli vještine upravljanja i pregovaranja te poduzetničke vještine. Zadovoljni su razinom opće kulture, a osobito je važno što su zadovoljni i jezičnim i prevoditeljskim vještinama koje su stekli na studiju. Općenito smatraju da studiji romanistike i germanistike ne pogoduju razvoju poduzetničkih vještina, ali su vrlo zadovoljni njihovim doprinosom u smislu osobnog razvoja. Potencijal studija da doprinese razvoju njihove karijere u narednim godinama, obavljanju trenutnog posla, usvajanju novih znanja i usavršavanju na radnom mjestu te nalaženju nekog novog posla romanisti ocjenjuju dobrim ocjenama (od 3 do 3,4), a germanisti vrlo dobrim (od 3,9-4,0). Svoje studije ponovno bi upisalo 66% romanista i 81% germanista, što ukazuje na općenito zadovoljstvo studijem.

Na oba studija najkorisnijom je ocijenjena su lektorska nastava, na kojoj se stječe jezična kompetencija nužna za obavljanje prevoditeljskog posla, a odmah zatim prevoditeljski kolegiji, koji opremaju studente specifičnim vještinama i znanjima potrebnim svakom prevoditelju.

2014. godine prof. dr. sc. Nataša Pavlović s Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provela je anketu među diplomiranim studentima prevoditeljskog studija engleskog jezika, s ciljem prikupljanja podataka o zadovoljstvu studenata programom studija te s posebnim osvrtom na percepciju usvojenosti generičkih i specifičnih vještina. Podaci su prikupljani metodom upitnika, a potpuni podaci dobiveni su od 52 ispitanika. U vrijeme provođenja istraživanja ispitanici su imali radno iskustvo prevoditelja od nekoliko mjeseci do pet godina. Sedmero od 52 ispitanika bilo je nezaposleno, ali petero od tih sedam ispitanika diplomiralo je tek nekoliko dana ili tjedana prije sudjelovanja u istraživanju. Samo dvoje od ukupno 52 ispitanika nije imalo nikakvog radnog iskustva vezanog uz prevođenje.

74% ispitanika koji su zaposleni kao prevoditelji imaju neki oblik suradnje s agencijama za pružanje jezičnih usluga. Od svih njih, 37.5% u agencijama je zaposleno, a 62.5% surađuju s agencijama kao slobodni prevoditelji.

Preostali, manji udio zaposlenih prevoditelja čine oni koji rade u javnom sektoru, bilo kao zaposlenici u javnim institucijama, ili kao slobodni prevoditelji, ponajviše za Hrvatsku radio-televiziju. Sljedeću skupinu čine prevoditelji u institucijama EU i samozaposleni prevoditelji. Od ukupnog broja zaposlenih, njih 53% su slobodni prevoditelji (freelanceri), a 47% stalno zaposleni prevoditelji.

Svi ispitanici diplomirali su na prevoditeljskom smjeru engleskog jezika i književnosti, pa uglavnom prevode s engleskog, ali i s hrvatskog, te povremeno sa svog trećeg jezika (njemački, ruski, francuski itd.) Najviše prevode na hrvatski i engleski jezik. Ovo istraživanje pokazalo je da poslovi prevođenja na drugi jezik, tj. na engleski, predstavljaju više od polovice prevoditeljskih poslova za jednu trećinu ispitanika.

U pogledu tekstnih vrsta koje su prevodili, na prvom su mjestu ugovori i pravni dokumenti, zatim slijede upute za uporabu i druga popratna dokumentacija, izvještaji i ostali administrativni tekstovi. Potvrde i drugi tekstovi koje prevode sudski tumači također zauzimaju značajan udio, kao i multimedijski tekstovi, softver i znanstveni članci. Najmanje zastupljeni tipovi tekstova u prijevodima ispitanika bili su novinski izvještaji i fikcija (književni tekstovi).

Prema većini ispitanika, prijevodni materijali pripadaju području prava i administracije, tehničkom području, lokalizaciji softvera i mrežnih stranica, ali i medicini i farmaciji. Opći jezik je jednako dobro zastupljen, uglavnom zahvaljujući industriji podslovljavanja. Poduzetništvo i ekonomija navedeni su kao najslabije zastupljena područja.

Sukladno očekivanjima, najveći dio radnog vremena posvećuju prevođenju (u prosjeku 80%), a potom redakturi i ispravcima prijevoda. Ostale aktivnosti (vođenje projekata, konverzija dokumenata ili naknadno uređivanje strojno prevedenog teksta) obavlja povremeno malen broj ispitanika.

58% ispitanika svakodnevno upotrebljava alate za strojno potpomognuto prevođenje, a daljnjih 9% često. Relativno visok postotak ispitanika, njih 26%, rijetko se ili se uopće ne koristi tim alatima.

Na ljestvici od 1 do 5 (1 = „uopće“; 5 „jako cijenjen“) ispitanici su ocijenili u kojoj mjeri se osjećaju cijenjenima na radnome mjestu: 74% ih se osjeća cijenjeno   ili jako cijenjeno (prosječna vrijednost: 3.38/5).

Upravljanje vremenom, osobito sposobnost poštivanja rokova, najbolje je usvojena generička kompetencija (prosječna vrijednost 4.54/5). Druga najviše ocijenjena usvojena generička kompetencija je profesionalna etika (4.27/5) i sposobnost pronalaženja podataka i upravljanja podacima (4.17/5). Visoko ocijenjeno je i kritičko mišljenje (4.04/5). Prosječno su ocijenjeni samopouzdanje, timski rad, rješavanje problema i sposobnost daljnjeg učenja/usavršavanja (3.85-3.67/5), te kreativnost (3.21/5) i komunikacijske vještine (3.19/5). Vođenje projekata i vještine pregovaranja jedine su ispodprosječno usvojene generičke kompetencije (2.27/5, odnosno 2.25/5). Sveukupno je prosječna ocjena doprinosa studijskog programa usvajanju generičkih kompetencija 3.59/5.  

Najbolje ocijenjene stečene specifične kompetencije su izrada terminoloških glosara (4.27/5) i prepoznavanje problema prevođenja (4.19/5). Potom slijede odabir prijevodnih postupaka i strategija te jezična kompetencija engleskog jezika (4.19/5). Podjednako su ocijenjeni korištenje elektroničkih izvora, sposobnost obrazloženja prevodilačkih odluka i prepoznavanja jezičnih registara i stilova (4.10-4.02/5). Sve specifične kompetencije, osim korištenja prevoditeljskih alata dobile su dobru prosječnu ocjenu (najslabija 3.63/5). Korištenje prevoditeljskim alatima dobilo je najslabiju ocjenu (2.25/5).

Ispitanici među vještinama za koje smatraju da su trebale biti usvojene u okviru studijskog programa navode generičku kompetenciju vođenje vlastitog poduzeća (21%), te specifičnu kompetenciju povezanu s usmenim prevođenjem (17%).

Anketa u sklopu Erasmusova projekta OPTIMALE provedena je tijekom 2011. godine. Osnovna pretpostavka pri sastavljanju ankete bila je da poslodavce privatnog sektora ne zanimaju samo prijevodne, nego i niz drugih kompetencija potrebnih unutar tvrtki koje pružaju jezične usluge. Tako su dijelovi ankete bili posvećeni kompetencijama poput vođenja projekata, uporabe informatičkih alata povezanih s prevođenjem i odnosa s naručiteljma prijevoda.

Ovom anketom nisu se tražili odgovori na „očita“ pitanja, kao što je visoka jezična kompetencija izvornog i ciljnog/ciljnih jezika, specifične prijevodne kompetencije i generičke kompetencije (poštivanje rokova, rad pod stresom itd.). Anketu je počelo ispunjavati 780 ispitanika, ali je nisu svi ispunili do kraja. Zemlju iz koje dolaze navelo je 738 ispitanika, 688 iz zemalja članica Europske unije i zemalja koje nisu članice EU, ali su dio konzorcija Optimale (uključujući Norvešku i Tursku). 26 ispitanika potjecalo je iz tzv. „trećih zemalja“ u suradničkom statusu na projektu (Albanija, Hrvatska, Makedonija, Rusija, Ukrajina). 24 ispitanika, koji nisu bili uključeni u analizu rezultata, dolazi iz ostalih zemalja diljem svijeta. Najviše ispitanika bilo je iz Francuske (82) i Belgije (74), zatim iz Austrije (50), Italije i Portugala (50), Velike Britanije (29), Njemačke (36), Španjolske (25) te Irske (7).

Poslodavci pridaju jednaku važnost iskustvu (42%) i prevoditeljskim kompetencijama (41%). Svijest o etici i standardima profesije smatra važnom ili vrlo važnom 86% od 570 ispitanika, zbog čega je ta kompetencija jedna od najtraženijih kod novozaposlenih prevoditelja. Oko 50% ispitanika smatra važnim ili vrlo važnim poznavanje jezičnih profesija i jezične industrije, ali više od 50% navodi važnim iskustvo u ostalim područjima nevezanim uz prevođenje.

Iako kvalitetu stavljaju ispred brzine, ispitanici smatraju da idealan prevoditelj ili voditelj projekta treba znati kombinirati i brzinu i kvalitetu. Prijevodnu kompetenciju na drugi jezik smatra važnom ili vrlo važnom 39% od 541 ispitanika, dok 31% prati standardnu praksu da prevoditelji isključivo prevode na svoj materinski jezik.

46% ispitanika smatra vrlo važnom ili važnom kompetenciju redakture prijevoda, dok se kompetencija prevođenja ili kontrole prijevoda s trećeg/na treći jezik ne smatra potrebnom.

Poznavanje pojedinih tematskih područja važno je ili vrlo važno za 90% ispitanika. Za 69% ispitanika važna je ili vrlo važna kompetencija izdvajanja relevantne terminologije i izrada glosara.

Visoku važnost uporabi sustava prijevodnih memorija daje 76% ispitanika, dok korištenje novijih tehnologija, kao što su prepoznavanje glasa (diktirano prevođenje) smatra važnim 1 od 10 ispitanika. 28% ispitanika smatra važnima ili vrlo važnima vještine naknadnog uređivanja strojno prevedenog teksta, a 18 % važnom smatra vještinu prethodnog uređivanja teksta za strojno prevođenje.

Od složenijih informatičkih vještina po važnosti se ističu obrada dokumenata i pretvaranje dokumenata u različite formate (73%) i razumijevanje i uporaba označnih (mark-up) jezika/tekstova.

Činjenica da je 20% ispitanika ocijenilo važnima ili vrlo važnima tehnološke kompetencije odražava porast udjela tehnološki orijentiranih tvrtki, što predstavnici obrazovanja prevoditelja svakako trebaju uzeti u obzir pri kreiranju/prilagođavanju studijskih programa.

Među najbitnijim kompetencijama ističu se prepoznavanje zahtjeva naručitelja, procjena troškova projekta i određivanje izvora informacija i prevoditelja potrebnih za prijevodni projekt. Svijest o potrebama naručitelja prijevoda vrlo važnom smatra 60% ispitanika. 80% ispitanika smatra važnim ili vrlo važnim vođenje složenijih projekata. 90% ispitanika ocjenjuje vrlo važnim određivanje i primjenu postupaka kontrole kvalitete.

Više od 50% od 520 ispitanika smatra važnima prodajne vještine – pronalaženje novih naručitelja i pregovore oko ugovora, a 75% smatra važnim ili vrlo važnim učvršćivanje odnosa s klijentima.

Kompetencije prevoditelja ocijenjene kao najvažnije prema prosudbi poslodavaca:

·        100% kvalitetan prijevod (97%)

·        prepoznavanje zahtjeva naručitelja prijevoda (94%)

·        određivanje i primjena postupke osiguranja kvalitete (92%)

·        prevođenje tekstove iz jednog ili više usko specijaliziranih područja (89%)

·        iskustvo u profesionalnom prevođenju (88%)

·        svijest o etici i standardima profesije (86%)

·        određivanje resurse potrebne za prijevod (85%)

·        sposobnost procjene troškove (78%)

·        diploma iz prevođenja ili srodnih područja (77%)

·        učvršćivanje odnose s klijentima (76%)

·       sposobnost uporabe sustava prijevodnih memorija (75%).

·        Strategija Vladinih programa za razdoblje 2014.-2017., poglavlje 12

·        Nacrt Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Poglavlje 2.B.6.1

·        Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine, poglavlje 24.2

·        Strategija e-Hrvatska 2020., 6. poglavlje

·        Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, 5. cilj

·        Povelja temeljnih prava Europske unije (2012/C 326/02), čl. 41.

·        Rezolucija Vijeća od 21. studenog 2008. o europskoj strategiji višejezičnosti (2008/C 320/01) (Službeni list C 320 od 16.12.2008.)

·       Priopćenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Multilingualism: an asset for Europe and a shared commitment“ (2008/2225(INI) od 24. ožujka 2009.)

·       Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN NN 155/02, 47/10, 80/10, 93/11)

·       Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (NN 51/00 i 56/00)

·       Pavlović, Nataša (2014.): „Stocktaking and prospects: Five years of Translation Track in Zagreb University’s English Department“; English Studies as Archive and as Prospecting – 80 Years of English Studies in Zagreb Zagreb, Hrvatska 18.-21. rujna 2014.

·       Pym, Grin, Sfreddo, Chan (2012.): The status of the translation profession in the European Union

·       Toudic, Daniel (2012): The OPTIMALE Employer Survey and Consultation: Synthesis Report. http://www.ressources.univ-rennes2.fr/service-relations-internationales/optimale/attachments/article/52/WP4_Synthesis_report.pdf

·        poznavati izvorni jezik na primjerenoj razini

·        poznavati ciljni jezik na primjerenoj razini

·        razlikovati jezične registre u izvornom i ciljnom jeziku

·        poznavati relevantno stručno nazivlje u izvornom i ciljnom jeziku

2.         Prijevodne kompetencije

·        analizirati izvorni tekst

·        preoblikovati izvorni tekst na ciljni jezik u skladu sa zahtjevima naručitelja i namjenom teksta, vodeći osobitog računa o točnosti

·        primijeniti odgovarajuće prijevodne postupke i strategije, uzimajući u obzir zakonitosti tekstnih vrsta i jezičnih registara

3.         Tehničke kompetencije

·        vladati strojopisom

·        upotrebljavati alate za računalno potpomognuto prevođenje

4.         Interkulturne kompetencije

·        primjenjivati znanje o standardima ponašanja i sustavima vrijednosti u određenim komunikacijskim situacijama

·        primjenjivati znanja o značajkama izvorne i ciljne kulture

·        znati prepoznati funkciju i značenje jezičnih varijacija (društvenih, zemljopisnih, povijesnih, stilističkih)

5.         Tematske kompetencije

·        pretraživati i kritički se služiti izvorima informacija

·       posjedovati i stjecati potrebna tematska, terminološka i stručna znanja

·        upotrebljavati terminološke baze

·        primijeniti terminografski pristup tekstu u svrhu izdvajanja relevantnog nazivlja

·        surađivati s drugim prevoditeljima i sa stručnjacima

·       upravljati prijevodnim memorijama i izrađivati sigurnosne kopije

·        moći kompetentno uspoređivati prijevod s izvornikom

·        znati razlikovati stvarne pogreške od mogućih alternativnih prijevoda

·       po potrebi intervenirati i predložiti prikladnije rješenje

·        pripremiti tekst za strojno prevođenje

·       uočiti i ispraviti tekstualne, leksičke, gramatičke i stilističke pogreške u skladu s naručiteljevim zahtjevima i namjenom prijevoda

·        primijeniti strategije oblikovanja prijevoda u podslove vodeći računa o zadanom vremenu i prostoru

·        koordinirati motoriku, vid i sluh

·        izraditi tekst za sinkronizaciju, vodeći računa o specifičnostima sinkroniziranog teksta

·        izraditi tekst za naknadnu sinkronizaciju, vodeći računa o broju slogova, odnosno vremenskom trajanju izgovorene poruke

·        moći dobro čuti i razumjeti izgovoreni tekst na stranom i materinskom jeziku

·       prevoditi u skladu sa zahtjevima naručitelja, namjenom teksta i okolnostima objavljivanja

·        primijeniti sposobnost sažimanja informacije prema potrebama i zahtjevima naručitelja

·        poznavati tekstne vrste

·        poznavati stilistiku

·        poznavati iskustva drugih prevoditelja

·        prilagoditi tekst lokalnim standardima

·        surađivati u timu s informatičkim stručnjacima

·        razvijati hrvatsku računalnu terminologiju

·        poznavati tijek sudskog postupka i način sudjelovanja sudskog tumača u njemu

·        poznavati tijek postupka u policijskoj obradi i način sudjelovanja sudskog tumača u njemu

·        poznavati digitalne tehnologije za pripremu teksta (OCR, konvertiranje formata i sl.)

·        organizirati i voditi tim prevoditelja, lektora, redaktora

·        komunicirati sa svim sudionicima procesa uključujući i naručitelja

·        organizirati i pratiti dosljednost u prijevodu i usklađenost sa zahtjevima naručitelja i projekta

·        pripremiti završni proizvod i odobriti isporuku

·        obraditi povratne informacije

·        poznavati postupke osiguranja kvalitete i osigurati njihovo provođenje

·        voditi evidenciju naručitelja

·        voditi financijsku dokumentaciju

·        poznavati zakone, propise i druge akte koje je svaki prevoditelj dužan poštivati prije, tijekom i nakon pružanja usluge

·        poznavati relevantne financijske propise, prava i dužnosti prevoditelja (plaćanje poreza, doprinosa, mogući porezni odbici, koji troškovi i izdaci se priznaju, a koji ne priznaju, prilikom izračuna porezne osnovice, i sl.)

·        poznavati propise o zaštiti na radu koji obvezuju prevoditelja i upoznati se s propisima koji prevoditelju osiguravaju zaštitu i integritet

·        moći raditi u timovima

·        dogovarati uvjete i cijene

·        poznavati ciljni jezik na primjerenoj razini

·        razlikovati jezične registre u izvornom i ciljnom jeziku

·        provjeriti sadržaj poruke i kvalitetu prijevoda na leksičkoj, gramatičkoj i stilskoj razini

·        po potrebi ispravljati tekstualne, leksičke, gramatičke i stilističke pogreške

·        primijeniti prijevodne strategije sukladno sa zakonitostima tekstnih vrsta i jezičnih registara

·        izrađivati vlastite glosare

·        primijeniti terminografski pristup tekstu u svrhu izdvajanja relevantnog nazivlja

·        moći kompetentno usporediti prijevod s izvornikom

·        provjeriti kvalitetu prijevoda s obzirom na zahtjeve naručitelja i namjenu prijevoda

·        uočiti i ispraviti tekstualne, leksičke, gramatičke i stilističke pogreške u skladu s naručiteljevim zahtjevima i namjenom prijevoda

·        znati razlikovati stvarne pogreške od mogućih alternativnih prijevoda

·        primijeniti strategije oblikovanja prijevoda u podslove vodeći računa o zadanom vremenu i prostoru

·        izraditi tekst za sinkronizaciju, vodeći računa o specifičnostima sinkroniziranog teksta

·        izraditi tekst za naknadnu sinkronizaciju, vodeći računa o broju slogova, odnosno vremenskom trajanju izgovorene poruke

·        prevoditi u skladu sa zahtjevima naručitelja i namjenom teksta (npr. izbjegavanje vulgarizama ako to zahtijeva namjena teksta)

·        primijeniti sposobnost sažimanja informacije prema potrebama i zahtjevima naručitelja

·        prepoznati književni žanr

·        prepoznati tekstnu vrstu

·        poznavati stilistiku

·        posjedovati i stjecati potrebna tematska, terminološka i stručna znanja

·        poznavati relevantno stručno nazivlje u izvornom i ciljnom jeziku

·        poznavati i poštivati propise kojima se regulira djelatnost sudskih tumača

·        poznavati tijek sudskog postupka i način sudjelovanja sudskog tumača u njemu

·        poznavati tijek postupka u policijskoj obradi i način sudjelovanja sudskog tumača u njemu

·        primjenjivati znanje o značajkama izvorne i ciljne kulture

·        znati prepoznati funkciju i značenje jezičnih varijacija (društvenih, zemljopisnih, povijesnih, stilističkih)

·        prilagoditi tekst lokalnim standardima

·        upotrebljavati alate za računalno potpomognuto prevođenje (CAT)

·        upotrebljavati terminološke baze

·        upravljati prijevodnim memorijama i izrađivati sigurnosne kopije

·        poznavati i primjenjivati alate za strojno prevođenje

·        pripremiti tekst za strojno prevođenje

·        upotrebljavati programske pakete za podslovljavanje

·        poznavati i primjenjivati alate za lokalizaciju softvera i mrežnih stranica

·        poznavati digitalne tehnologije za pripremu teksta (OCR, konvertiranje formata i sl.)

·        poznavati digitalne tehnologije za oblikovanje teksta

·        prilagođavati se novinama u radu i okolini, prihvaćati promjene uz održavanje kvalitete rada

·        prepoznati potrebe naručitelja

·        surađivati s drugim prevoditeljima, sa stručnjacima za tematska područja, s informatičkim stručnjacima, u timovima i pojedinačno

·        profesionalno komunicirati s kolegama i naručiteljima u osobnom kontaktu, telefonom i pismeno

·        sastavljati i slati poslovne dokumente (upite, narudžbe, ponude, račune…)

·        pregovarati, dogovarati uvjete i cijene

·        koordinirati motoriku, vid i sluh kod prevođenja za audiovizualne medije

·        moći dobro čuti i razumjeti izgovoreni tekst na stranom i materinskom jeziku

·        pratiti i nadzirati proces pripreme prijevodnog projekta

·        organizirati i voditi tim prevoditelja, lektora, redaktora

·        organizirati i pratiti dosljednost u prijevodu i usklađenost sa zahtjevima naručitelja i projekta

·        pripremiti završni proizvod i odobriti isporuku

·        obraditi povratne informacije

·        poznavati postupke osiguranja kvalitete i osigurati njihovo provođenje

·        voditi evidenciju naručitelja

·        voditi financijsku dokumentaciju

·        oglašavati se u konvencionalnim i digitalnim medijima

·        poznavati zakone, propise i druge akte koje je svaki prevoditelj dužan poštivati prije, tijekom i nakon pružanja usluge

·        poznavati relevantne financijske propise, prava i dužnosti prevoditelja (plaćanje poreza, doprinosa, mogući porezni odbici, koji troškovi i izdaci se priznaju, a koji ne priznaju, prilikom izračuna porezne osnovice, i sl.)

·        poznavati propise o zaštiti na radu koji obvezuju prevoditelja i upoznati se s propisima koji prevoditelju osiguravaju zaštitu i integritet

·        Primjenjivati etička načela i standarde struke – vjerodostojnost, povjerljivost, lojalnost, kolegijalnost, nepristranost, poštivanje različitosti;

·        Promicati interese struke i zauzimati se za profesionalnost;

·        Imati pozitivan stav prema cjeloživotnom učenju i trajno se stručno usavršavati.

Međutim, uvažavajući prirodu i dinamiku posla pismenog prevoditelja, odnosno višestruku ulogu i odgovornost pismenih prevoditelja koji su u svojim poslovnim aktivnostima uključeni i vezani uz poslove organizacije i vođenja složenih prijevodnih projekata promjenjive razine opterećenja i rada u kratkim rokovima, velika je mogućnost rada u “vremenskom tjesnacu (škripcu)” ili prekovremenog, odnosno rada izvan radnog vremena.

Rad pismenog prevoditelja, također je određen sastancima i poslovnim pregovorima te prilagođavanjem rada promjenjivim okolnostima. Naročitu se pozornost u osiguranju stimulativnih radnih uvjeta pismenim prevoditeljima stoga treba pridavati kliznom radnom vremenu, fleksibilnosti u radu te stvaranju uvjeta za usklađivanje obiteljskog života i posla.

Pismeni prevoditelji uglavnom svoj posao obavljaju samostalno, ali vrlo često mogu raditi u stručnom timu te u internacionalnom i interdisciplinarnom okruženju. Posao tada, u načelu, uključuje stjecanje, prijenos i razmjenu znanja i priliku za profesionalnu suradnju na daljinu kroz istraživačke mreže i edukativno okruženje. Rad pismenog prevoditelja podrazumijeva stalnu suradnju s drugim prevoditeljima i sa stručnjacima, primjerice kod izrade glosara.

Pismeni prevoditelji u svom se radu obično služe računalom, a poslove najčešće obavljaju u uredskim prostorijama. Uvjeti rada na takvim poslovima uređeni su posebnim propisima poput Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05).

Za rad pismenih prevoditelja posebno su važni sljedeći uvjeti rada: primjereni uvjeti što se tiče okolne buke, ispravna oprema usklađena s posebnim propisima o zaštiti zdravlja pri radu, mikroklimatski uvjeti u prostoriji u kojoj prevoditelji rade, primjereno osvjetljenje i sl.

Uvjeti rada drugačiji su kod slobodnih pismenih prevoditelja koji svoj posao uglavnom obavljaju kod kuće, pa radno vrijeme i stanke prilagođavaju vrsti, opsegu posla i rokovima za obavljanje tog posla.